Promena prebivališta deteta je pitanje o kome roditelji odlučuju zajednički, i kada dete živi samo sa jednim od njih. Kada se dete preseli ili zadrži u drugoj državi bez saglasnosti drugog roditelja ili odluke suda, može se raditi o međunarodnoj otmici deteta.
Ko odlučuje o preseljenju
Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo i dalje odlučuje zajednički i sporazumno sa drugim roditeljem o pitanjima koja bitno utiču na život deteta. Zakon među njima izričito navodi promenu prebivališta deteta i obrazovanje. Kada roditelji zajednički vrše roditeljsko pravo, dogovor o prebivalištu deteta je obavezan deo njihovog sporazuma. Ako se ne slažu, odlučuje sud.
Postupak pred sudom
Roditelj koji želi preseljenje, ili onaj koji mu se protivi, može da pokrene postupak za izmenu odluke o vršenju roditeljskog prava i načinu održavanja ličnih odnosa, i da traži privremenu meru. Sud odlučuje prema najboljem interesu deteta: vezi sa oba roditelja, uslovima u novoj sredini, školi i mišljenju deteta, koje može slobodno da ga izrazi kada navrši 10 godina.
Međunarodna otmica deteta
Haška konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice dece primenjuje se kada je dete mlađe od 16 godina odvedeno ili zadržano u drugoj državi članici, protivno pravu roditelja na staranje po pravu države u kojoj je dete do tada uobičajeno boravilo. Cilj je hitan povratak deteta, a o roditeljskom pravu zatim odlučuje sud države iz koje je dete odvedeno. Konvencija se primenjuje samo ako je i druga država članica, za odvođenja posle njenog stupanja na snagu između te dve države. Između Srbije i Rusije primenjuje se od 1. juna 2013. godine. Kada postoji odluka o staranju, može se koristiti i Evropska konvencija o priznanju i izvršenju odluka o staranju o deci iz 1980. godine.
- Zahtev za povratak podnosi se centralnom organu države u kojoj je dete boravilo ili države u koju je odvedeno, ili neposredno sudu. U Srbiji je centralni organ Ministarstvo pravde, a zahtev se podnosi na propisanom obrascu.
- Uz zahtev se prilažu izvodi iz matičnih knjiga, odluke o staranju i dokazi da je dete živelo u Srbiji, na primer potvrda škole ili vrtića i medicinska dokumentacija. Legalizacija nije potrebna, ali se prilaže prevod na jezik države u koju je dete odvedeno, a ako to nije moguće, na engleski ili francuski.
- Ako je od odvođenja prošlo manje od godinu dana, sud po pravilu nalaže povratak. Posle toga može da odbije povratak ako se dete prilagodilo novoj sredini.
- Povratak se može odbiti i ako postoji ozbiljan rizik da bi dete bilo izloženo fizičkoj ili psihičkoj opasnosti, ako je roditelj pristao na odvođenje, ili ako se povratku protivi dete dovoljno zrelo da se njegovo mišljenje uzme u obzir.
- Konvencija očekuje da sud odluči u roku od šest nedelja.
Krivična odgovornost
Ko maloletno lice protivpravno zadrži ili oduzme od roditelja kome je povereno, ili onemogućava izvršenje odluke o poveravanju deteta, čini krivično delo oduzimanja maloletnog lica. Krivično delo čini i ko onemogućava izvršenje odluke o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa roditeljem.
Šta uraditi
- Pre preseljenja pokušati sporazum i zapisati ga, a ako sporazuma nema, pokrenuti postupak pred sudom.
- Ako je dete već odvedeno, odmah se obratiti centralnom organu ili sudu, jer protek vremena utiče na ishod.
- Sačuvati dokaze o uobičajenom boravištu deteta: škola, vrtić, lekar, prijava prebivališta.
Česta pitanja
Napomena: Tekst je opšteg informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet za konkretan slučaj. Odražava propise u vreme poslednje izmene stranice (oktobar 2026). Za procenu konkretne situacije potrebno je pregledati dokumentaciju i okolnosti slučaja.
Povezane teme
Kontakt
Za više informacija možete da kontaktirate kancelariju telefonom ili e-poštom.